O Dubrovniku

Osnovne informacije

Površina: 143,35.35 km2

Nadmorska visina: 3 mnm

Klima i vrijeme: vlažna subtropska i mediteranska klima

Temperatura zraka

  • prosječna godišnja: 16,4 °C
  • prosjek najhladnijeg razdoblja: siječanj, 10 °C
  • prosjek najtoplijeg razdoblja: kolovoz, 25,8 °C

Temperatura mora

  • prosječna svibanj-rujan: 17,9 – 23,8 °C

Stanovništvo (2011): 42,615

Gradonačelnik: Mato Franković

Vremenska zona: Srednjeuropsko vrijeme

Poštanski broj: 20000

Pozivni broj: +385 (0)20

 

Dubrovnik

Grad Dubrovnik jedinstvena je riznica kulturnih, povijesnih i umjetničkih blaga koja su stoljećima ispisivala snažnu priču utkanu u kamenu – vječnom simbolu postojanosti i očuvanosti, a svoje ime duguje Slavenima koji su, oduševljeni bujnim rastom borova, čempresa, palmi, naranača, aromatičnog bilja, a posebice hrasta, upravo ovom području odlučili nadjenuti ime Dub, što je na slavenskom ime za hrast.

Dubrovačka povijest isklesana je u zidinama, kalama, trgovima, fontanama i lukama, samostanima, crkvama i danas svjedoči o burnoj prošlosti dubrovačkih gospara i nudi svojim posjetiteljima jedinstveni spoj mediteranskog podneblja i stoljetne baštine. Dubrovnik je kroz povijest često bio meta razbojnika i moćnih pomorskih sila koje su težile tome da osvoje ono neosvojivo – slobodu. Svojim velebnim tvrđavama obranio je svoje žitelje, slobodu i nezavisnost koja je i danas prepoznatljivi simbol grada, a svojom neiscrpnom energijom oduvijek je privlačio slobodoumne ljude, trgovce, umjetnike, putnike namjernike te im zauzvrat nudio nezaboravne trenutke, vizure i doživljaje. Prošetajte njegovim ulicama i posvjedočit ćete da je tome upravo tako.

Povijest i kultura

Dubrovnik je grad s bogatom poviješću koja seže u davno 7. stoljeće kada je zapisan njegov nastanak, a najpoznatiji dio povijesti vezan je uz aristokratsku Dubrovačku Republiku koja je trajala sve do 19. stoljeća. Kroz povijest su u Dubrovniku izgrađene jedinstvene monumentalne građevine, koje danas tvore turističku ponudu grada. Gradske zidine, kule Minčeta i Lovrijenac, Crkva sv. Vlaha i druge sakralne građevine, velika i mala Onofrijeva česma, Orlandov stup i gradski zvonik, samo su neke od poznatih građevina koje posjetitelji mogu razgledati.

Grad kazališta i umjetnosti

Mnoge gradske manifestacije, poput Dubrovačkih ljetnih igara, Libertas Film Festivala te glazbenog festivala ”Julian Rachlin i prijetelji” osigurali su Dubrovniku nadimak ”grada kazališta i umjetnosti”. U predstavama i drugoj kulturnoj ponudi posjetitelji mogu uživati u gradskom kazalištu Marin Držić, kulturno povijesnom muzeju Knežev dvor, Etnografskom muzeju Rupe, Pomorskom muzeju, Riznici katedrale, Muzeju franjevačkog samostana Mala braća, Muzeju dominikanskog samostana, Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik te Muzeju moderne umjetnosti.

Gradske zidine s kulama

Dubrovačke gradske zidine sagrađene su u 13. stoljeću, a duge su 1970 metara te omogućuju šetnju oko cijelog Starog grada. Zidine imaju nekoliko kula: Kula Minčeta na sjeveru, Kula Bokar na zapadu, Utvrda sv. Ivan na jugoistoku, Tvrđava Revelin na istoku te Tvrđava Lovrijenac koja se nalazi na hridi izvan zidina. Šetnja koja pruža prekrasan pogled na otvoreno more, otok Lokrum i Elafitsko otočje traje oko dva sata, a sama avantura započinje na zapadnoj strani Straduna, gdje je smješten ulaz.

Stradun

Glavna ulica Starog grada zanimljiva je atrakcija na koju se ulazi sa zapadne strane kroz Vrata od Pila, a izlazi s istočne strane kroz Vrata od Ploča. Od samog ulaza posjetitelje očekuje niz monumentalnih spomenika poput velike Onofrijeve česme ili Orlandova stupa, ali i velik broj barova, restorana i gradskih događanja.

Tvrđava Lovrijenac

Tvrđava je smještena izvan gradskih zidina, na hridi visokoj 37 metara te se smatra simbolom slobode Dubrovnika, a nerijetko se naziva i ”dubrovački Gibraltar”. Na ulazu stoji poznati natpis ”Non bene pro toto libertas venditur auro” (”Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta”). Tvrđava Lovrijenac ljeti postaje pozornica u kojoj se odvijaju mnoge kazališne predstave tijekom održavanja Dubrovačkih ljetnih igara.

Dubrovačka sinagoga

Židovski vjerski objekt ujedno je i muzej u gradu, a smatra se najstarijom sefardskom sinagogom u svijetu. Sinagoga potječe iz 15. stoljeća, a sadrži eksponate iz 16. do 18. stoljeća.

Crkve

Najpoznatija dubrovačka crkva je Crkva sv. Vlaha koja je posvećena zaštitniku grada, a sagrađena je na Trgu Luža, na mjestu starije romaničke crkve posvećene istom svecu. Crkva je preživjela velike potrese, požare i Domovinski rat, a svake se godine u veljači slavi i Festa sv. Vlaha, koja završava misnim slavljem u crkvi.

Crkva sv. Spasa, Crkva Uznesenja Marijina i Crkva sv. Dominika tradicionalne su sakralne građevine grada Dubrovnika koje pružaju jedinstven uvid u dubrovačku povijest i arhitekturu.

Srđ

Sa sjeverne strane grada Dubrovnika uzdiže se brdo Srđ, visine 413 metara, s tvrđavom Imperial u kojoj se nalazi muzejski postav Domovinskog rata. Izlošci svih vrsta oružja upotpunjeni su fotografijama i video prikazima spomenutog razdoblja kada je Dubrovnik napadnut upravo s te lokacije. S brda se pruža prekrasan panoramski pogled na cijeli grad, otvoreno more i otočje. Od 2010. godine najzanimljiviji način dolaska na Srđ je vožnja obnovljenom žičarom koja, za svega nekoliko minuta, pruža mogućnost uživanja u jedinstvenom iskustvu ispijanja kave ili osvježenja na terasi uz lagani povjetarac i jedinstvenu panoramu.